Okrugli sto “Integracija obnovljivih izvora energije

Okrugli sto “Integracija obnovljivih izvora energije u EES Crne Gore”: Obazrljivo pristupiti izgradnji obnovljivih izvora energije

slika


Budva, PR pres servis – Crna Gora treba da nastavi podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, ali da obazrljivo pristupi njihovoj izgradnji, jer će se to odraziti na povećanje računa za struju građana.


To je ocijenjeno tokom drugog dana Petog savjetovanja Crnogorskog nacionalnog komiteta Međunarodnog savjeta za velike električne mreže (CG KO CIGRE), koje će trajati do 12. maja u Bečićima.


Predstavnik Crnogorskog operatora tržišta električne energije, Vojislav Srdanović, kazao je da proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora energije ima višestruki značaj.


„Naša zemlja je, slijedeći evropsku legislativu, donijela odluku da ustupi sistem posticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i primjenila je model garantovane cijene, otkupa i oslobađanja proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora energije troškova balansiranja prenosnog sistema“, pojasnio je Srdanović.


Prema njegovim riječima, to je model koji je bio zastupljen u mnogim zemljama EU, koje su u startu krenule uz projekat podsticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, navodeći da ima svojih prednosti.


„Glavna prednost je što se investitori privlače, brže se odlučuju da investiraju u izgradnju objekata za proizvodnju električne energije. S druge strane, vrijeme je pokazalo da kako raste količina proizvedene električne energije, da se to negativno odražava na tržišne principe“, rekao je Srdanović.


Crna Gora je, kako je naveo, slijedeći preporuke evropske legislative, pristupila otvaranju tržišta, i ima namjeru da ono funjkcioniše na tržišnim principima.


„Te dvije stvari u ovom trenutku su malo suprotstavljene jedna drugoj, i treba ih na neki način „pomiriti““, kazao je Srdanović.


On smatra da Crna Gora treba da se nastavi podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora zbog činjenice da, kako je pojasnio, dođe u poziciju apsolutne energetske nezavisnosti.


„Takođe sam mišljenja da bi trebalo da se promijene neki od modela koji će omogućiti da ta količina energije ide sve više ka tržišnim tokovima. Jedan od modela, koji se primjenjuje u Evropi, gdje je zabranjeno podsticanje na ovaj način, je da se energije otkupljuje po tržišnoj cijeni, a da se uz konkursnu proceduru, proizvođači električne energije izjasne kolika im je naknada sa kojom bi bili zadovoljni“, rekao je Srdanović.


Sve to je, kako je naveo, vezano za ispunjene osnovnog cilja Crne Gore da do 2020. se postigne učešće od 33 odsto obnovljivih izvora energije u potrošnji energije u državi.


„Mislim da smo mi blizu toga cilja“, ocijenio je Srdanović.


Predstavnik Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS), Pavle Grbović, rekao je da se od 2021. godine očekuje da Crna Gora ima oko 650 GWh ukupno energije iz obnovljivih izvora koji imaju status povlašćenog proizvođača.


„Zemlje koje prednjače sa proizvodnjom energije iz obnovoljivih izvora su Španija, Portugalija i Njemačka, naročito Njemačka koja ima veliki broj instaliranih kapaciteta solarnih elektrana i vjetroelektrana“, naveo je Grbović.


Crna Gora se, kako je kazao, nalazi ispred nekih država u okruženju kada je u pitanju učešće obnovljivih izvora energije, s obzirom da su u crnogorskom sistemu dvije velike hidrotermoelektrane Perućica i Piva.


„U narednom periodu, očekuje se tokom ove i naredne godine izgradnja velikog broja malih hidroelektrana. Takođe, očekuje se u idućoj godini da počne sa radom Vjetroelektrana Možura, a prije nekoliko dana je počela sa radom Vjetroelektrana Krnovo“, rekao je Grbović.


On smatra da je značaj razvoja vjetroenergetike u Crnoj Gori veliki jer se radi o velikoj količini energije, navodeći da to može da doprinese da država postane energetski nezavisna.


„Energetski nezavisna znači da smanji količinu energije koju uvozimo iz inostranstva. Međutim, treba naglasiti da forsiranje proizvodnje iz obnovljivih izvora, kroz subvencije, podsticajnu cijenu, pada na teret građana ili krajnjih potrošača. Tako da treba biti obazrljiv u količini izgradnje ovih tipova izvora“, istakao je Grbović.


On je pojasnio da se to može odraziti na poskupljenje računa građana, u zavisnosti koliko će izvora biti izgrađeno.


„Ako se svi ti izvori izgrade, očekuje se 16 do 17 odsto poskupljenje računa u 2021. godini. U ovoj godini očekuje se poskupljenje od dva odsto, a u narednoj godini pet odsto“, kazao je Grbović.